Atraktivne ribolovne pozicije se nalaze u blizini vrijednog koraligenskog staništa a za sobom povlače veću učestalost gubitka ribolovnog alata. Negativan utjecaj izgubljenog ribolovnog alata je poznat: zaplitanje i stradavanje morskih organizma, prekrivanje, zagušivanje te trganje pridnenih organizama, uništavanje staništa, upetljavanja ronioca. Na području provedbe projekta, odnosno sjeveru zadarskog akvatorija, nalazi se nekoliko područja od iznimne biološke važnosti koji su dio Natura 2000 ekološke mreže (HR3000054 Premuda – vanjska strana; HR3000060 More oko otoka Škarda; HR3000061 Plićine oko Maslinjaka, Vodenjaka, Kamenjaka; HR4000025 Silbanski grebeni, HR3000053 Silba – podmorje; HR3000052 Olib – podmorje; HR3000063 Prolaz između Zapuntela i Ista).
Vrijeme potrebno za ispravnu detekciju položaja i lokacije nekog izgubljenog ribolovnog alata je zahtjevno, a organizacija zarona uklanjanja takvih prijetnja kompleksna. Sastancima s ribarima dobili smo uvid u potrebne informacije za akcije čišćenja i procjenu stanja (lokacije i učestalost gubitka ribolovnog alata, tip ribolovnog alata, uspješnost vađenja, prijedlozi i problemi ribara vezani uz tu problematiku). Neki od ribara pridružili su nam se u terenskom dijelu detekcije, lociranja i vađenja.
Prilikom terenskih izlazaka proveli smo pregled ribolovnih područja i kartirali smo lokacije dobivenih od strane ribara i za buduće izvlačenje izgubljenog ribolovnog alata. Pregled lokacija radili smo upotrebom male podmorske ronilice (ROV od milja zvan Špiro) i zaronima ronioca. Zbog kompleksnosti izvlačenja na svakoj od očišćenih lokacija imali smo nekoliko pripremnih zarona. Same akcije čišćenja podmorja provodili su najiskusniji ronioci iz redova Društva na prikladnim lokacijama s minimalnim sigurnosnim rizikom za ronioce.
Prilikom terenskog rada dokumentirali smo stanje podmorja. Sav izvučeni materijal smo pregledali i dokumentirali koje morske organizame je odbačeni ili izgubljeni ribolovni alat “ulovio”. Područje rada nam je bilo podmorje arhipelaga sjevernozadarskih otoka a konkretne akcije čišćenja prilikom kojih smo većinski uklanjali odbačene mreže, zaostale vrše i parangale su:
Akcije su se radile u zaronima od nekoliko navrata kroz kasnoljetne i jesenske mjesece. Jedna od ljepših stvari vezanih uz ronjenje u tom periodu godine je velika brojnost riba koja okružuje ronioca, posebice plove mladih gofova, feluna koji su iznimno aktivni u to doba godine. Upravo zbog takvih prizora pod morem još nam je jasnije zašto je potreba za ovakvim akcijama i da se sve isplati za dobrobit tog mnoštva morskih bića koji nas okružuje u tom tihom plavom dijeliću raja kojeg zovemo Jadran.
Uklanjanje ribolovnog alata iz podmorja koji se tamo nalazi neko duže vrijeme je iznimno teško – fizički, ali i mentalno – jer potrebno je dobro ocijeniti situaciju i kada uklanjanje ribolovnog alata donosi više koristi nego štete. Samim uklanjanjem također može doći do oštećenja staništa stoga ga treba provoditi uz maksimalnu obzirnost na morske organizme.
Srećom u podmorju nismo naišli na prizore stradalih / upetljanih većih organizama poput riba koštunjača i hrskavičnjača, morskih kornjača ili morskih sisavaca, međutim, šteta je prisutna na brojnim beskralješnjacima te morskim cvjetnicama i algama. Brojni sesilni beskralješnjaci prihvatili su odbačeni ribolovni alat kao svoj novi dom, no isto tako je bilo vidljivo kako su određeni plastični dijelovi alata nekim organizmima poslužili kao “izvor hrane” uz vidljive tragove zagriza.
Sve proučeno, proživljeno i naučeno objedinili smo u kratki dokument o odbačenom ribolovnom alatu općenito i u Jadranskom moru a sa svima vama smo podijelili i sve naše doživljaje s terena kroz online izložbu umjesto predviđenog predavanja kojeg smo planirali u knjižnici pripremili smo tu online izložbu fotografija.
Online izložba trajala je pet dana tijekom kojih smo svaki dan podijelilo nekoliko fotografija podijeljenih u pet tematskih cjelina. Prezentirali smo kako se zapravo rade ovakve kompleksne akcije prvi dan, koje smo sve alate zatekli drugi dan te što su ti alati “zarobili” i oštetili od morskih organizama treći dan i na kojim staništima četvrti dan. Posljednji, peti dan izložbe s vama smo podijelili raznoliki tim iza mjehurića kojem se još jednim putem zahvaljujemo.
Projektom su se provele konkretne aktivnosti i mjere kojima se teži očuvanju i poboljšanju statusa morskih staništa u podmorju sjevera zadarskog arhipelag. S velikim zadovoljstvom možemo reći da nam je drago što se ovaj projekt nastavlja i u 2021. kroz projekt “Lov se nastavlja – “lov” na mreže duhova #2″ u kojem ćemo sudjelovati kao partneri udruzi Aurelia.
Procjene utemeljene na znanstvenim istraživanjima procjenjuju da ribolovni alati čine 27% ukupnog naplavnog otpada, no kolike su količine izgubljenog ribolovnog alata koji ostaje u moru teško je procijeniti no negativan utjecaj izgubljenog ribolovnog alata je poznat: daljnje zaplitanje i stradavanje morskih organizma, prekrivanje morskog dna i zagušivanje, trganje te uništavanje sesilnih organizama, uništavanje staništa, opasnost od upetljavanja ronioca, … Procjena na razini EU jest da se gotovo 20% ribolovnog alata gubi na moru.
U sklopu terenskih aktivnosti članovi i volonteri Project Manaia prikupljali su video materijal te intervjuirali naše članove za potrebe izrade edukativnih videa -pogledajte jedan od njih!
Veliku pomoć i podršku u izvedbi projekta pružili su nam formalni partneri na projektu Udruga Aurelia i Udruga BIUS, kao i novi suradnici koji su nam se pridružili na akcijama čišćenja, austrijska udruga sa svojim volonterima Project Manaia.
Ovaj projekt dio je inicijative Društva 20000 milja “ZAJEDNO PROTIV MORSKOG OTPADA”.
Projekt “Zajedno protiv morskog otpada – “Lov” na mreže duhova” proveden je uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Zajedno čuvamo okoliš – sufinancirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Voditeljica projekta: mag. oecol. et prot. nat. Barbara Čolić
Šifra projekta: 2020/002501
Trajanje projekta: 1/7/20 – 15/3/21
Sredstva: 75.000,00 HRK
Izvor financiranja: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (80%)
Sadržaj je u isključivoj odgovornosti udruge Društvo istraživača mora 20000 milja i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Članovi Društva imaju bogato iskustvo u organiziranju i provođenju projekata, u stručnom i u organizacijskom smislu.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.
