Projektom se željela postići porast u osviještenosti opće javnosti o problemu otpada u morskom okolišu, povećanje brige o zaštiti morskog okoliša te poticanje na promišljanje o rješavanju tog problema i načinima na koje svatko može doprinijeti smanjenju otpada koji završi u moru
Kroz projekt su se održale akcije čišćenja na Dugom otoku kojima se pristupilo problemu uklanjanja otpada iz podmorja i s obale, ali i edukaciji otočana o opasnostima koje otpad u moru može izazvati. Luke i uvale koje služe za sidrenje su na otocima od velikog značaja za lokalno stanovništvo te zbog velikog korištenja, neadekvatnog odlaganja otpada ili otvorenosti prema vjetrovima mogu postati nakupljališta/izvorišta otpada te ih je potrebno čistiti, održavati i zaštiti od antropogenih utjecaja
Društvo 20000 milja svoj vikend uoči Dana planeta Zemlje provelo je na Dugom otoku. Mnogobrojne aktivnosti za boljitak i prirode i otočana provedene su u partnerstvu s Javnom ustanovom za upravljanjem zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije „Natura Jadera“ i Udrugom za očuvanje bioraznolikosti Aurelia.
Projekt je proveden pod okriljem inicijative Rezolucija Zemlja koji ujedinjuje velik broj udruga i inicijativa diljem zemlje koji djeluju za boljitak prirode i okoliša – pa tako i kroz veliku akciju čišćenja povodom Dana planeta Zemlje.
Jedna od ciljnih lokacija ove vikend akcije bio je Sakarun, stoga je u subotu odrađena prva, i to kišna, akcija čišćenja u uvali Sakarun koja se nalazi unutar zaštićenog područja kategorije značajni krajobraz „Sjeverozapadni dio Dugog otoka“ kojim upravlja JU Natura Jadera. Uvala Sakarun, i plaža u istoimenoj uvali, poznati su diljem svijeta kao „hrvatski Karibi“. Ta plaža nesretno je pogrešno brendirana kao pješčana plaža unazad par desetljeća – no sada je vrijeme da se aktivno radi na ispravljanju te pogreške s obzirom na to da joj Karibi nisu ni do koljena i da je uvala Sakarun zapravo mala vruća točka bioraznolikosti Dugog otoka, a možda i Jadrana. Upravo je Sakarun prekrasni primjer pješčane uvale u čijim se dubinama stvara divan zlatno zeleni mozaik – mozaik morskog pijeska i posidonije – i taj mozaik se preslikava i na obalu, na plažu, gdje složen međuživot stvaraju lažina, naplavine listova posidonije koji su s ove morske cvjetnice otpali prirodno, i morskog pijeska, kojeg je lažina povukla iz mora sa sobom i to sve ostavila na šljunčanoj plaži uslijed juga. Nažalost, u njihov divni suživot uplela se treća strana – naplavni otpad koji dođe valovima nošenim jugom – taj otpad većinski je plastika.
Ove plastike ima po plaži, u zaleđu plaže ali i u jednom iznimno vrijednom zelenom dragulju ovog zaštićenog područja – u lokvi. Lokve su važna vlažna kopnena staništa koja pružaju oaze brojnim stvorenjima koji u lokvama pronalaze odmaralište i hranilište – ptice „šašavice“, vodozemci, vodeni kukci i brojni drugi. A ona sakarunska lokva, dobila je novu priliku za život restauracijom koju je prije nekoliko godina provela Natura Jadera u suradnji s udrugom Hyla te je iznimno važno osigurati uvjete da se u njoj razvija pravi mali vlažni ekosustav lokve. Upravo iz tog razloga, nakon sakupljenih 20-tak vreća otpada u subotu, nakon što nas je kiša potjerala sa Sakaruna, odlučili smo se da se moramo sutradan vratiti i pokušati očistiti lokvu.
U nedjelju, prvo smo se posvetili drugom cilju ovog vikenda – luci Solišćica, odnosno uvali u mjestu Soline, njenoj lučici i okolnom području, a potom i Zverincu. Podmorje ovog kraja dio je ekološke mreže Natura 2000 i važno stanište za posidoniju. Stanje posidonije u podmorju nažalost nije dobro, njena naselj izbrazdana su i oštećena zbog dugogodišnjeg sidrenja na području, a upravo u tim brazdama od sidra često se mogu naći akumulacije otpada koje su u zaljev Pantera, a potom i u luku Solišćica ušli uslijed kombinacije sjevernih vjetrova, valova i strujanja. Iz podmorja smo izvukli desetak vreća otpada, većinski plastičnih boca, ali značajni udjel činile su limenke i razni tepisoni i ručnici koju su vjerojatno pali s brodova koji su vruće ljetne noći provodili u ovoj sigurnoj luci. Uz podmorje, od naplavnog otpada očišćene su i obližnje dvije šljunčane plaže u naselju Soline.
Osim kroz akcije čišćenja, edukaciju lokalnog stanovništva i posjetitelja, održali smo kroz postavljanje, sada već tradicionalne izložbe fotografija “Svjetlo i tama na morskom putu” koja svakim svojim postavljanjem dobije određenu nadogradnju. Fotografije su prikazivale morska staništa i vrste te utjecaj otpada na iste, a svaka slika imala je i odgovarajući opis koji je posjetitelje poticao na promišljanje o vlastitim navikama zbrinjavanja i stvaranja otpada te kako sami mogu utjecati na poboljšanje svojeg okoliša i koliku važnost svaki pojedinac ima u održavanju stabilnog suživota s morem. Otočani su imali priliku uživati u postavljenoj izložbi fotografija koju smo postavili duž solinskog glavnog mula.
Nakon kratkog odmora, akcija je nastavljena na Sakarunu, gdje smo čistili područje oko lokve te prikupljali veće komade otpada iz obližnjih šumaraka sve dok nije bilo vrijeme polaska na trajekt za Zadar.
Akcijama čišćenja prikupljeno je oko 10 kubika rasutog sitnog plastičnog otpada i još 5 kubika krupnog plastičnog otpada (kašete, kante, cijevi, …). Sitni rasuti otpad većinski se sastojao od mnogobrojnih i raznobojnih pergolara (mreža za uzgoj školjkaša) te plastičnih boca od pića i kozmetike te čepova svih vrsta. Uz ta dva tipska predmeta sakupljena je iznimno velika kolekcija obuće – nažalost, sve same Pepeljuge kojima nedostaje druga cipelica.
U akciji su sudjelovali članovi organizatora i mladi volonteri, entuzijasti i zaljubljenici u more, ronioci i logistička pomoć na kopnu uz ruku lokalnog stanovništva. Akcija je okupila oko 15 volontera u ovom malom otočnom mjestu.
Zanimljivosti s akcije:
– Prilikom akcije čišćenja u Solinama nađena je mala figurica vojnika s puškom i naizgled figurica ranjenika u ratu te je nekoliko sati kasnije na Sakarunu nađena vrlo slična figurica vojnika s nekim drugim oružjem uz figuricu nosoroga – četiri figurice potom su bili glavni sudionice epske plastične bitke koja se odvila na Sakarunu u nedjeljno uzavrelo poslijepodne.
– U uvali Sakarun nađena je oznaka zatvarač velikih tvorničkih pakiranja proizvoda koje se inače proizvode u Turskoj – je li moguće da je od tamo našla put do našeg malog mora?
Projekt je u potpunosti zaokružen pružanjem trajnog edukativnog alata otočanima i njihovim posjetiteljima u formi edukativno – informativnih ploča. Svaki otok dobio je po jednu personaliziranu ploču koja na hrvatskom i engleskom jeziku predstavlja osnovne činjenice i pojmove o otpadu u moru.
Ovaj projekt dio je inicijative Društva 20000 milja “ZAJEDNO PROTIV MORSKOG OTPADA”.
Projekt “Zajedno protiv morskog otpada – Čiste luke, čisto more! #4” proveden je uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a pripremne aktivnosti u 2023. godini i od strane Zadarske županije.
Zajedno čuvamo okoliš – sufinancirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Voditeljica projekta: Marta Sutlović
Trajanje projekta: 1/5/23 – 30/4/24
Izvor financiranja: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (80%) i Zadarska županija
Sadržaj je u isključivoj odgovornosti udruge Društvo istraživača mora 20000 milja i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ni Zadarkse županije.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.