Ravnatelj Srednje škole Obrovac velikodušno nam je ustupio prostranu školsku knjižnicu, u kojoj se radionica mogla održati uz pridržavanje svih epidemioloških smjernica. Na radionici su bili prisutni uzgajivači školjkaša, pretežno dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis). Jedan od uzgajivača je ujedno i savjetnik za ribarstvo Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) te je uz dagnje i kamenice uspio uzgojiti i jakovljeve kapice (Pecten jacobaeus)! Na radionici je bio prisutan i ravnatelj AGRRA-e, predstavnica Ministarstva poljoprivrede – Uprava ribarstvo te dvije predstavnice LAGUR-a Tri mora.
Ovo je naš prvi projekt s glavnom temom ribarstva i akvakulture!
Nakon predstavljanja projekta OTARNOS našim sudionicima, krenuli smo s razgovorom o izazovima akvakulture. Razgovor je bio konstruktivan te su se izrazili brojni problemi s kojima se naši uzgajivači školjkaša susreću.
Kao veliki problem pokazala se loša riješenost odvodnje i crnih jama na području Grada Obrovca, ali i Starigrada. Crne jame nisu zatvorene već jedan dio uvijek odlazi u podzemne vode, more i tlo. Otvorilo se pitanje potrebe edukacije predstavnika jedinica lokalne samouprave.
Na području Selina i Novigradskog mora prisutna su ilegalna uzgajališta za koja se čini da ih nitko ne vodi, ali tijekom ljetne sezone se s tih uzgajališta prodaju školjkaši i konkuriraju legalnim uzgajivačima.
Glavni izazovi akvakulture općenito su:
Uzgajivači su se složili da postoji stereotip akvakulture kao izvor zagađenja, aktivnost koja ima negativan utjecaj na krajolik, ali i da je stvarnost nešto drugačija. To je zapravo sektor osjetljiv na zagađenje, međutim, ujedno je i izvor plastičnog otpada. Mreže za uzgoj školjkaša često se nađu kao dio otpada pronađenog na akcijama čišćenja obale i podmorja! Uzgajivači Tri mora prate trendove i upoznati su s postojanjem biorazgradivih mreža za uzgoj dagnji, za koje su pokazali interes jer su svjesni utjecaja plastičnog zagađenja na morski okoliš.
Farme školjkaša također mogu biti rani indikator onečišćenja te imaju potencijal za stvaranje lokalnog identiteta. Uzgajivači imaju povećanu odgovornost da do izbijanja bolesti ne dođe jer imaju fokus na održavanju kvalitete. Otvorena su i pitanja i promišljanja o dodatnoj edukaciji uzgajivača u svrhu poboljšanja marketinških vještina.
Kao potencijalna rješenja za dopiranje do javnosti navode se:
Zaključeno je da se s vremenom ipak mijenja percepcija javnosti, ali promjena ne dolazi sama od sebe već se mora kontinuirano raditi na njoj. Da bi se pokrenule konkretne aktivnosti za poboljšanje imidža akvakulture potrebno je uložiti dosta vremena i sredstava. Uzgajivači za bilo kakva ulaganja mogu tražiti sufinanciranje EU, ali u iznosu do maksimalno 50% ukupnog iznosa ulaganja, dok je u Sloveniji taj postotak 70%.
Također, potrebna je bolja komunikacija između dionika. Svi sudionici radionice su se složili da je potrebna veća uključenost uzgajivača u donošenje odluka (npr. prostorno planiranje), ali i da bi donošenje odluka trebalo biti bolje oglašeno, a ne da prođe „ispod radara“.
Predstavljeno je mnogo konstruktivnih ideja od strane sudionika, između ostalog i da bi najbolje bilo kad bi tijekom prostornog planiranja bio potreban kvorum koji se treba zadovoljiti kako bi neki plan prošao. Također, zaključeno je kako je sinergija svih sudionika potrebna za smanjenje konflikta na nekom području. Ribari i školjkari bi mogli surađivati kroz uključivanje u udruge i zadruge koje će zatim organizirati manifestacije za promociju dionika iz sektora ribarstva.
Nakon zanimljive diskusije i oluje ideja uslijedila je pauza od 30 minuta te druženje uz catering Studio bar-a.
Glavni dio radionice bio je razgovor o mogućnostima diversifikacije aktivnosti na uzgajalištima i to unutar i izvan sektora akvakulture. Jedna od mogućnosti za dodavanje vrijednosti uzgajalištima je uzgoj novih kultura, ali i iskorištavanje turističkog potencijala uzgajališta kroz organizaciju turističkih tura po uzgajalištu, agro turizam i otvaranje kušaonica na uzgajalištima. Uzgajivači su već imali ideje za proširenje ponude na uzgajalištu, ali naišli su na administrativni „zid“.
Školjkarima su se ponudile razne ideje za uklapanje turizma u svoje aktivnosti, ali kao najveća, no ne i nepremostiva prepreka, pokazala se administracija.
Sudionici radionice upoznati su s mogućnostima sufinanciranja inovativnih i kreativnih projekata kroz natječaje LAGUR-a.
Kao zanimljiv primjer inovativnosti i kreativnosti pokazao se primjer iz Sardinije, gdje je lokalna akcijska grupa odobrila projekt prerade ljušturica dagnji u materijal za izradu pločica, mozaika, ali i materijal za 3D printer! U planu im je izrada tvornice za drobljenje ljušturica, koje će se potom koristiti za korekciju pH vrijednosti u tlu.
Ako epidemiološka situacija to dozvoli, u studenom je u planu povesti školjkare na studijsko putovanje u Francusku i to u područje bogato uzgajalištima i općenito tradicijom školjkarstva. Planiranje je već u tijeku a zainteresiranih ne manjka.
Sve u svemu, okrugli stol je ispunio svoju svrhu – pokrenuo je dijalog između samih uzgajivača, ali i između uzgajivača i administracije. Radujemo se nastavku projekta!
Projekt je prijavljen na FLAG natječaj za dodjelu potpore projektima u okviru Mjere 2.2. Potpora vrednovanju, zaštiti i promociji kulturne – maritimne baštine te tradicije ribarstva i akvakulture te sadrži prioritete i ciljeve Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Projekt provodimo u javno – civilnom partnerstvu s Općinom Novigrad i Srednjom školom Obrovac.
Voditeljica projekta: Sanja Stipić
Šifra projekta: ID_F3M-222-06
Trajanje projekta: 1/2/21 – 31/12/21
Sredstva: 361.134,28 HRK
Izvor financiranja: Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) (85%) i Republika Hrvatska (15%)
Sadržaj je u isključivoj odgovornosti udruge Društvo istraživača mora 20000 milja i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Članovi Društva imaju bogato iskustvo u organiziranju i provođenju projekata, u stručnom i u organizacijskom smislu.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.
