Društvo istraživača mora 20000 milja

Objavili smo prvi znanstveni rad o pomoru plemenite periske u Hrvatskoj

11/05/2020

O tome da nam je dragu plemenitu perisku gotovo u potpunosti pokorio opasni parazit/i, 😔 kako kod nas, pa tako i u Mediteranu, pisali smo vam mnogobrojno puta u posljednje dvije godine No, uz to, mi smo pisali i nešto drugo – znanstveni rad – koji je napokon, nakon mjeseci čekanja, ugledao svjetlo dana!

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana, te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Unutar njih također se nalaze mali račići s kojim žive u simbiozi. Osjetljiva je na zagađenje i onečišćenje mora, mnoge jedinke stradaju sidrenje, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki radi ukrasa i/ili jela.

2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske te se od tad širi cijelim Mediteranom. Za tu pojavu “glavni krivci” su novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae te bakterija iz roda Mycobacterium. U svibnju 2019. godine mi smo zabilježili prvi pomor na Jadranu, na Elafitima.

Štiti je Zakon o zaštiti prirode, a nalazi se i na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.

Mi smo veliki dio 2019. proveli aktivno istražujući populacije plemenite periske duž Jadrana, a ponajviše u zaštićenim područjima. Tako smo vas izvještavali o situaciji u Parku prirode Telašćica kao i u Parku prirode Lastovsko otočje. Uz njih tijekom godine monitorirali smo područje na Silbi, oko Zadra, Paga, Cresa, Elafita, nekoliko lokacija oko Splita, no i mnoge druge diljem Jadrana, uz vašu pomoć – pomoć aktivnih građana koji su dojavljivali lokacije, brojali periske te pratili njihovo stanje ili naplavljivanje praznih ljuštura na obale. To još uvijek činite, stoga vam na tom trudu veliko hvala! Također, ako primjetite igdje na našoj obali žive periske (uspravna s vidljivim tkivom školjkaša unutar školjke te reagira na podražaj i eventualno se zatvara) javite nam se u inbox na Facebook ili na kontakt formu ove web-stranice!

Isto tako imali smo iznimnu dobru suradnju sa stranim i hrvatskim stručnjacima s kojima smo odmah u svibnju 2019. krenuli u razmatranje pisanje znanstvenog rada koji će prvi zabilježiti prvu pojavu masovnog mortaliteta ovog emblemskog školjkaša u Jadranu. Suradnja s njima omogućila nam je da identificiramo prisutnost parazita koji uzrokuju, vjerojatno slabljenje i konačno uginuće jedinki. Cijelo vrijeme smo bili s komunikaciji te smo po zabilježavanju velike stope smrtnosti diljem Jadrana tijekom ljeta krenuli u publikaciju podataka koje smo do tada imali o jedinkama iz dva područja u Jadranu – Elafitskog otočja i Parka prirode Telašćica.

Sve što se u tom znanstvenom radu nalazi, sa svima vama smo transparentno dijelili – a sve i dalje možete naći na ovoj web stranici pod članke u “Projekti”, “Aktivnosti” i “Blog” (linkovi se nalaze kroz tekst te na kraju teksta). Međutim, publikacija našeg prvog znanstvenog rada ove tematike izniman je uspjeh za nas te smo izuzetno sretni zbog toga i suradnje koju smo ostvarili sa svojim hrvatskim i španjolskim kolegama!

Snažnu suradnju ostvarili smo i s IUCN-Med koji koordinira mrežu znanstvenika koja prati stanje plemenite periske na Mediteranu. Tako smo imali priliku sudjelovati u procjeni stanja ugroženosti plemenite periske na razini Mediterana gdje je vrsta proglašena KRITIČNO UGROŽENA prema IUCN-ovoj Crvenoj listi

Znanstveni rad, koji okrupnjuje informacije o praćenju populacije periske u Parku prirode Telašćica od jeseni 2018. do rujna 2019. te populacije na Elafitskom otočju, objavljen je u travnju ove godine u časopisu Journal of Invertebrate Pathology. Ovim putem još jednom želimo se zahvaliti svojim članovima i volonterima koji su sudjelovali u prikupljanju ovih podataka na terenu! Također, samu izvedbu terenskog istraživanja na kojem su prikupljani podatci koji su doveli do publikacije ovog znanstvenog rada proveli smo uz potporu Javne ustanove Park prirode Telašćica i u sklopu istraživačko-edukacijski projekt “Ne KLIMAjte palasturu!” koji je financirao Grad Dubrovnik.

Čižmek H., Čolić B., Gračan R., Grau A., Catanese G. (2020) An emergency situtation for pen shells in the Mediterranean: The Adriatic Sea, one of the last *Pinna nobilis* shelters, is now affected by a mass mortality event. *Journal of Invertebrate Pathology.*

Ako želite pročitati cijeli rad i koje se sve metode detekcije parazita koje uzrokuju ovaj nemili događaj diljem Mediterana koriste, možete kontaktirati autore slanjem zahtjeva na ResearchGate publikacije!