Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Osjetljiva je na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.
Štiti je Zakon o zaštiti prirode, te se nalazi na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.
2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 90% te još uvijek nije poznato kako se parazit širi te koliki je obujam parazitoze u Mediteranu. Revalucaijom crvenog popisa IUCN je ovu vrstu proglasio kritično ugroženom (CE). Znanstveno je potvrđena povezanost parazitoze na drugim školjkašima vrstama parazita iz istog roda i klimatskih promjena na morskom ekosustavu (više zimske temperature, povećan salinitet mikrolokacija zbog suša, …). Ovaj impozantni školjkaš te aktualna nepovoljna situacija u Mediteranu za njega poslužili su kao primjer i snažan alat u edukaciji kako klimatske promjene utječu na sve nas. Brojne studije, te strateški i planski dokumenti RH uglavnom se dotiče klimatskih promjena i njihovih manifestacija na kopnu, no malo je toga vezano uz promjene u moru, te mnogim građanima još uvijek im nije jasno što činiti ili kako se prilagoditi i ublažiti takvo stanje. Važnost edukacije i prevencije, odnosno važnosti smanjenja rizika od katastrofa, jedna je od preporuka kako se organizacije civilnog društva trebaju uključiti, posebice u edukaciji mlađih generacija. Svi ovi podatci identificirali su nam problem: manjak istraživanja i manjak znanja o klimatskim promjenama, posebice onih koje se manifestiraju na promjenama u morskom ekosustavu – probleme u čijem riješavanju želimo sudjelovati – kako inače, tako i kroz ovaj projekt!
Aktivnosti ovog edukativno-istraživačkog projekta bile su usmjerene na klimatske promjene koje utječu na morski ekosustav te aktualne vidljive posljedice na važnim morskim organizmima. Strogo zaštićena vrsta, plemenita periska, bila je predmet našeg istraživanja i modelni organizam za objašnjavanje negativnih posljedica koje klimatske promjene mogu imati na živi svijet u moru. Jedan od njih je i aktualan problem – masovno izumiranje zbog širenja parazita periske. Premda nepoznat način širenja, izniman stres na jedinke, koji je djelom uzorkovan rastom prosječne temperature mora i acidifikacijom, zasigurno potpomaže odumiranje velikog broja jedinki ovog školjkaša. Kroz komunikaciju s građanima direktno i indirektno putem medija cilj nam je bio upoznati javnost s ovim i sličnim problemima s kojima se morski ekosustav, ali i mi sami suočavamo. Pružili smo znanje, savjete i preporuke što svatko od nas može učiniti kako bi znao prepoznati, umanjio i prilagodio se klimatskim promjenama.
U sklopu ovog projekta posvetili smo se ovom gorućem pitanju i istraživanjem na otoku Silbi. Istraživačke aktivnosti ovog projekta uključivale su ronjenje s disalicom i SCUBA ronjenje u podmorju Silbe i Silbanskih grebena u potrazi za jedinkama plemenitih periski te smo svaku jedinku georeferencirali te ustanovili njen status (živa ili mrtva). Na lokacijama gdje je zabilježen povećan broj jedinki vršio se ponovni pregled školjkaša kako bismo ustanovili dolazi li do pojave povećanog mortaliteta. Premda na početku istraživanja populacija u istraženom području nije pokazivala znakove bolesti i povećanog mortaliteta, u jesenskim mjesecima to je ipak zamjećeno.
Tijekom ovog projekta aktivnosti ovog projekta podijeljene su i sa stručnom i znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj, kao i na Mediteranu, a zabilježeni pomor na Silbi u ovom trenutku među najsjevernijim točkama gdje je pomor zabilježen zasad u Jadranu.
Važno je o ovakvim pojavama educirati i mlađe uzraste. Stoga smo kroz radionicu ali i usputnu komunikaciju educirali mlađe uzraste o ovoj strogo zaštićenoj vrsti. Ovim projektom oni su upoznati s tim što su to strogo zaštićene vrste, zašto su zaštićene i što oni mogu čini da ih “aktivno” štite. Kako njihovo znanje i primjer da ne uznemiravaju i ne uništavaju kako živi svijet na kopnu tako i onaj u moru, je najbolja edukacije za “nas starije”. Uvijek znatiželjni pogledi bili su prisutni pri svakoj našoj pripremi za zaron te pri svakom izronu. Najveći pokazatelj uspješnosti ovog projekta je i to što rijetko koji stanovnik i posjetitelj Silbe ne zna što je to plemenita periska i zašto joj i kako prijeti izumiranje. Periska kao edukativni model, iako uz tužnu priču, savršeno je dočarala kako je fragilan naš ekosustav. Također, članci o plemenitoj perisci koji su uključivali informacije o ovom projektu i drugim našim istraživanjima diljem educirali su građane Hrvatske te susjednih zemalja, a tema pomora plemenite periske, koji je potencijalno potaknut klimatskim promjenama, postala je tema o kojoj se priča.
Istraživanje se nastavlja, te je cilj locirati područja u Hrvatskoj gdje su preživjele jedinke. Svakako je važno dalje istraživati i podupirati istraživanje koji su uzroci i okidači ovakvog događaja koji je zahvatio cijeli Mediteran. Pri tome će također i pripomoći edukativni alati poput priručnika koji ukazuju na probleme s kojima se morski organizmi i ekosustav generalno mora suočiti. Iz tog razloga posljednja aktivnost ovog projekta jest i priručnik za edukaciju o povezanost klimatskih promjena i morskog ekosustava simbolično nazvan “Ne KLIMAjte me!” koji će biti dostupan za besplatno preuzimanje na našem webu uskoro pod “Publikacije”!
Ovaj projekt sufinanciran je uz podršku Grada Zadra. Sadržaj je u isključivoj odgovornosti Društva 20000 milja i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zadra.
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Članovi Društva imaju bogato iskustvo u organiziranju i provođenju projekata, u stručnom i u organizacijskom smislu.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.
