U sklopu edukativnih aktivnosti projekta posjetili smo osnovnoškolce na Elafitima. Njima smo prenijeli svoje znanje i ljubav prema moru. Pričali smo s njima o klimatskim promjenama: Znaju li uopće što su one? Kako ih se može vidjeti i osjetiti? I kako na njih reagira morski okoliš te životinje, biljke i alge koje u njemu žive? O problemu izbjeljivanja koralja učenici su saznali kroz priču iz perspektive koralja zvanog Kora kojeg su njegovi prijatelji algice napustili jer ne vole vrućinu i „kiselo“ more. Svoju priču o pustolovinama i putovanjima podijelio je i Napuhanko koji je kao vrsta ribe koja voli topla mora odlučio se malo „ugurati“ i u Jadran. Brojne druge zgode i pričice podijelili smo s učenicima te im na taj način pojasnili probleme poput rasta temperature i razine mora, acidifikacije, češćih olujnih nevremena i dolaska termofilnih vrsta koje mogu biti samo strane (crnokrugi zekan – Aplysia dactyomela) ali i invazivne (grozdasta kaulerpa, napuhača, tamna mramornica). Također, pokušali smo dočarati kako je to veliki pritisak i stres na Zemlju, sve nas, ali i sve organizme – zbog toga oni češće i lakše mogu oboljeti – a kada nemaju kako ublažiti „simptome“ i nemaju „lijekove“, često ih pokose bolesti – bakterije, virusi, paraziti – kao i plemenitu perisku o čijem smo masovnom izumiranju u Mediteranu već pisali.
Nakon kratkog predavanja uslijedila je zabavna edukativna igra. Za učenike od 1. do 4. razreda zadatak je bio kreativan – pobojati dodijeljeni crtež jedne od morskih životinja, dati joj ime te smisliti način kako klimatske promjene mogu (pozitivno i/ili negativno) utjecati na tu pojedinu životinju. Dok su učenici predmetne nastave imali kviz znanja s istim tim životinjama gdje je za pobjedu uz točan odgovor bila ključna i brzina. Najbolje i najkreativnije smo nagradili!
Potom su svi saznali iz prve ruke što to rade „istraživača mora“? Upoznali su se s našim brodom Blu, i opremom koju koristimo dok istražujemo posidoniju, ježince, trpove, periske i dr. Također su vidjeli kako izgleda ronilačka oprema i iskusili kako je to disati kroz regulator. Na kraju svega uspjeli su baciti i kratki pogled na našu malu „podmornicu“ – ROV (Remotely Operated Vehicle) kojeg od ove godine koristimo za svoja istraživanja.
U sklopu ovih aktivnosti posjetili smo 9. svibnja Područnu školu Lopud gdje nas je dočekalo 13 učenika i učenica vrlo željnih novog znanja o moru, te također Područnu školu Šipan 10. svibnja gdje su nas je u naselju Šipanska luka dočekalo 23 učenika koji pohađaju nastavu u Područnom odjelu Suđurađ i Područnom odjelu Šipanska luka. Zahvaljujemo se svim učiteljima i profesorima, kao i učenicima, na gostoprimstvu te ćemo se sigurno vratiti na Elafite.
Uz edukativne radionice za najmlađe proveli smo i kratku anketu za otočane u svibnju – za potrebe iste smo se bacili u potragu za stanovnicima Elafita koji bi sudjelovanjem u kratkoj anketi. Kroz nju nama bi istaknuli koliko zapravo znaju o klimatskim promjenama? Vide li ih i primjećuju li ih u svakodnevnom životu? I koliko su one bitne u životu prosječnog otočana? Anketi je dobrovoljno prosutpilo oko 50 sudionika, s otoka Koločep (Kalamota) u naselju Donje Čelo, otoka Lopudu u naselju Lopud, te Šipana u naselju Šipanska luka. Zahvaljujemo se svim sudionicima, te je njihov doprinos ovom projektu iznimno značajan te su informacije prikupljene ovim putem vrlo korisne za druge aktivnosti projekta.
Također smo u sklopu projekta proveli i istraživenje palastura na Elafitima. Na poznatim područjima populacija plemenite periske i na potencijalnim područjima (uvalama i lučicama), proveli smo vizualni pregled i kartiranje sredinom svibnja. Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan proveli smo navedene aktivnosti u 11 uvala. Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu.
Prilikom tog istraživanja prvi smo zabilježili događaj masovnog pomora plemenite periske na Jadranu i zapitali smo se: gubimo li posljednju oazu ove vrste? Izumiranje ovoj vrsti prijeti od 2016. godine, ovoj jednoj od najupečatljivijih vrsta Mediterana, plemenitoj periski (Pinna nobilis), a prvi događaj masovnog pomora zabilježili smo upravo tada.
Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih.
Ovaj projekt omogućio je ovo vrlo vrijedno istraživanje. Odmah po bilježenju ove pojave masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstava (Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstvo poljoprivrede). Mogući uzroci ovog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana su zaraza parazitom Haplosporidium pinnae i/ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium, također su potvrđeni i ovim istraživanjem na izuzetnim jedinkama. Analizu tkiva palastura s Elafita proveli smo u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu te stručnjacima iz Španjolske koji su opisali primarnog parazita Haplosporidium pinnae.Podatci ovog istraživanja podijeljeni su sa znanstvenom zajednicom te je pozicija uvrštena i u IUCN-ova izvješća.
Zaputili smo se u Dubrovnik te u suradnji s našim partnerima na projektu, Prirodoslovni muzej Dubrovnik smo proveli dvije edukativne radionice za učenike srednjih škola (Gimnazija Dubrovnik) na temu klimatskih promjena i promjena u moru prilikom koje su učenici samostalno izveli eksperimente ubrzane acidifikacije i uspoređivali posljedice koje različite razine kiselosti imaju na organizme i njihove ljušture. Također smo na demonstrativnom eksperimentu pokazali učenicima važnost i značaj napora koji se poduzimaju i trebaju se poduzimati još snažnije za ublažavanje klimatskih promjena – morske struje utječu na sve, a njihovo slabljenje je evidentno, a posljedice njihovog usporavanja mogu biti katastrofalne.
Potom smo održali predavanje na temu pomora plemenite periske, odnosno palasture u prostorijama Muzeja za javnost. Informacije je mnogo, a nepoznanica još više – uživali smo u interakciji s građanima, znanstvenicima, roniocima koja je uslijedila nakon formalnog dijela predavanja. Svakako se svi slažemo da svi još puno toga možemo učiniti kako bismo ublažili klimatske promjene kao i ostale štetne utjecaje koji narušavaju ravnotežu naših života jednako kao što narušavaju ravnotežu morskog ekosustava.
Projekt je poveden u partnerstvu s Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik uz financijsku podršku Grada Dubrovnika.
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Članovi Društva imaju bogato iskustvo u organiziranju i provođenju projekata, u stručnom i u organizacijskom smislu.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.
