Endem Mediterana, “pluća mora”, Posidonia oceanica, jedna je od najvažnijih morskih vrsta u Jadranu te su staništa koja ona tvori, naselja posidonije, prepoznata kao iznimno važna za bioraznolikost, kao mrijestilišta i “rastilišta” za mnoge vrste, posebice riba, potpomažu utvrđivanju obale, smanjivanje erozije, funkcioniraju kao ponori ugljika (blue carbon) te kao stanište i vrsta pruža još mnoge druge “usluge” ekosustava. Ovu vrstu i stanište nalazimo isključivo u Mediteranu te je prepoznato kao prioritetno stanište u sklopu Natura 2000 ekološke mreže i kao takvo, mnoga Natura 2000 područja u Jadranu upravo se nalaze na toj listi zahvaljujući ovoj morskoj cvjetnici.
Premda se na ovoj vrsti (i staništu) rade mnoga istraživanja u Mediteranu i mnogo se toga o njoj zna – Jadran malo za tim “kaska”. Postojeće informacije o njenoj rasprostranjenosti u Jadranu ponajviše dolaze modeliranjem koje je napravljeno prije 15-tak godina. Međutim, saznanja na terenu nisu uvijek u skladu s podatcima dobivenim modeliranjem. Uz nepoznanicu prostorne rasprostranjenosti, još jedan podatak je bio svojevrsni misterij za naselja posidonije u Jadranu – gdje se nalazi donji rub naselja posidonije?
Raspon dubine do koje se formiraju naselja posidonije u Mediteranu je poznat te će se iščitavanjem znanstvenih radova, članaka, programa praćenja i slično, gotovo uvijek, naići na brojne podatke, uz maksimalnu dubine od 40 metara. Sve podatke uvijek prati literaturna referenca. No što je s Jadranom? Jadransko more možemo smatrati jednim dubokim zaljevom Mediterana, no premda povezani i dio jedne veće cjeline – Jadran je poseban – po mnogo toga! Različitosti u geomorfologiji, strujanja, prozirnost, količina hranjivih tvari – sve to i više, stvari su u kojima se Jadran razlikuje od Mediterana, ali ne samo od Mediterana – već svaki dio Jadrana od drugog dijela – sjeverni, srednji i južni Jadran!
Uobičajeno i ustaljeno mišljenje za to “dokle posidonija seže” u dubinu u Jadranu je bilo “pa oko 30 metara”. Često se išlo u preciznije izricanje raspona te granice dubine za Jadran – no, nažalost, potkrijepljenost referencom bi često izostala.
Podatke o dubini donjeg ruba naselja posidonije, podatci su koje su članovi Društva 20000 milja godinama redovito bilježili na svojim brojnim istraživanjima – no nikada nisu bili objedinjeni – sve do sada! Naši članovi i zaposlenice Sveučilišta u Zadru odlučili su se na taj pothvat – objedinili su brojne podatke te ih obradili i došli do zanimljivih zaključaka – te konačno omogućili tu referencu o dubini donjeg ruba naselja posidonije za jadranska naselja – i to diljem Jadrana!
Podatci su prikupljeni od istraživanja koja sežu sve do 2014 godine. Dubina donjeg ruba naselja odabrana je za 52 točke diljem hrvatske obale Jadrana. Dubina je varirala od 24 metra na sjeveru, pa sve do 36 metara na najjužnijim točkama. Razlika od 12 metara značajna je i očekivano se mijenja kroz gradijent zemljopisne širine. Ako želite saznati više, te kako se gradijent točno mijenja, možete pročitati više ako pošaljete zahtjev autorima na:
Zubak I, Čižmek H, Mokos M (2020) Posidonia oceanica lower depth limits along a latitudinal gradient in the eastern Adriatic Sea. Botanica Marina 10.1515/bot-2019-0097.
Autori fotografija: članovi Društva 20000 milja (Hrvoje Čižmek i Marija Oštarić)
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Članovi Društva imaju bogato iskustvo u organiziranju i provođenju projekata, u stručnom i u organizacijskom smislu.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.
