Provedbom projekta pokušali smo podići razinu svijesti opće javnosti o problemu otpada u morskom okolišu, bilo da se radi o naplavnom otpadu ili onom na morskom dnu, kako bi se povećala briga o zaštiti morskog okoliša te potaknulo razmišljanje o tome kako svaki pojedinac može pridonjeti rješvanju ovog problema. Koncentrirali smo se na otoke i edukaciju lokalnog stanovništva te posjetitelja na otoku Ižu, Olibu, Silbi i Premudi. Otočne uvale predstavljaju veliki značaj, ali to često ne znači da postoji adekvatna briga za iste te se u njima otpad nakuplja, a tada mogu postati i izvorišta otpada.
U ovim sredinama more predstavlja osnovu života, stoga je odgovoran „suživota“ čovjeka i mora ekstremno potreban. Kako bi se suživot mogao ostvariti i održati potrebno je zbližiti čovjeka s morem i prepoznati kako je more ključan dio svakodnevice te ga je potrebno poznavati, zaštiti, čuvati i održivo koristiti.Razgovorom s lokalnim stanovništvom i posjetiteljima, uočili smo problem manjka svijesti i nedovoljnog znanja o važnosti mora, morskih organizama, morskih zaštićenih područja i ekosustava za čovjeka samog, ali i globalno. Stoga smo prepoznali edukaciju kao važan alat za provedbu ovog projekta
Jedna od aktivnosti projekta bila je provođenje akcija čišćenja podmorja na ovim otocima. Čišćenje podmorja u uvalama je važno zbog poboljšanja kvalitete morskog okoliša, ali i kako bi se javnosti pokazalo koliko otpada nas okružuje i koliko oprezniji moramo biti u navikama stvaranja i zbrinjavanja otpada.
U planu je bila provedba akcije čišćenja u uvali Knež na otoku Ižu, no razgovorom s loklanim stanovništvom, došli smo do zaključka kako je čišćenje uvale Komoševa potrebnije te smo se odlučili promjeniti planove i uvažiti želje dionika ovog prostora.
Problemu naplavnog otpada u uvalama odlučili smo pristupiti izgradnjom kanti za naplavni otpad. Kante su izrađene od korištenih paleta te oslikane uz pomoć lokalnog stanovništva, posebno djece koja su uživala u pomaganju i bojanju, a i naučila ponešto o otpadu u morskom okolišu. Tri kante postavljene su na Ižu, na otočiću Knežak, u uvali Pečeno i Vodenjak te jedna na Olibu u uvali Široki bok.
Edukacija otočna i posjetitelja bila je provedena i kroz već tradicionalnu noćnu izložbu fotografija koju je lokalno stanovništvo objeručke prihvatilo. Fotografije su bile popraćene odgovarajućom pričom, kako bi posjetitelje potaknuli na promišljanje o vlastitim navikama zbrinjavanja otpada te potrebi za zaštitom, očuvanjem i konzervacijom morskog okoliša.
Nautički turizam često može imati veliki utjecaj na morski okoliš u uvalama, pogotovo za vrijeme turističke sezone kada se povećava broj plovila na sidrištima. Ovom problemu odlučili smo pristupiti stavranjem edukativnih materijala te prezentiranjem istih nautičarima. Obilazili smo sidrišta u uvalama te razgovarali sa nautičarima o nijhovim navikama zbrinjavanja otpada na brodu te problemima s kojima se susreću i kako se s njima nose. Sidrišta koja smo posjetili bila su Paprenica, Sv. Ante i Južni porat na Silbi te Krijal na Premudi.
Korinici sidrišta su nam, između ostalog, kao najveći problem istaknuli nedostatak adekvatne infrastrukture za zbrinjavanje otpada u uvalama te kako često moraju čekati da bi otpad odložili u nekom urbanom području ili su primorani samo ga ostaviti na obali, gdje vrlo lako može završtiti u moru.
Još nam slijedi postavljanje oznaka “Marine litter free anchorages” na Silbu na koncesionarska sidrišta.
Veliku pomoć u provedbi projekta pružili su nam formalni partneri na projektu, Udruga Mavena – 36 njezinih čuda te Udruga mladih “Mali Iž”, kao i cjelokupna lokalna zajednica.
Ovaj projekt dio je inicijative Društva 20000 milja “ZAJEDNO PROTIV MORSKOG OTPADA”.
Projekt “Zajedno protiv morskog otpada – Za vale bez šporkice!” proveden je uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Zajedno čuvamo okoliš – sufinancirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Voditeljica projekta: Sanja Stipić
Šifra projekta: 2020/18906
Trajanje projekta: 1/3/21 – 31/12/21
Sredstva: 75.000,00 HRK
Izvor financiranja: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (80%) i Zadarska županija
Sadržaj je u isključivoj odgovornosti udruge Društvo istraživača mora 20000 milja i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Članovi Društva imaju bogato iskustvo u organiziranju i provođenju projekata, u stručnom i u organizacijskom smislu.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.
