BLOG naše drage Erasmus+ stručne pripravnice iz Španjolske – Lena (ENG)

Three months of experience as an Erasmus + student, in a marine biodiversity foundation on a small island in Croatia, goes a long way and at the same time it seems that it feels short, even though I have started to learn the language, I definitely don't think I would get even the basic level ... :) On September 13, 2020 I arrived on the island of Silba, after an interesting trip from Spain in the time of Coronavirus, a flight from Vienna to Zadar had been canceled so I had to take several buses, trains, trams and walk until I arrived to my final destination, thanks to which I had time to see a little of Zagreb, of Zadar and get a taste of this country. In addition, the weather was perfect, late summer heat, not too many people and a great desire to start this new adventure. When...

Više

Najvećoj morskoj cvjetnici u Mediteranu, posidoniji, napokon formalno određene dubine donje granica rasta u Jadranu

Posidonija, oceanski porost, voga, lažina - morska cvjetnica o kojoj mislimo da znamo mnogo - no da li je to zaista tako? Endem Mediterana, "pluća mora", Posidonia oceanica, jedna je od najvažnijih morskih vrsta u Jadranu te su staništa koja ona tvori, naselja posidonije, prepoznata kao iznimno važna za bioraznolikost, kao mrijestilišta i "rastilišta" za mnoge vrste, posebice riba, potpomažu utvrđivanju obale, smanjivanje erozije, funkcioniraju kao ponori ugljika (blue carbon) te kao stanište i vrsta pruža još mnoge druge "usluge" ekosustava. Ovu vrstu i stanište nalazimo isključivo u Mediteranu te je prepoznato kao prioritetno stanište u sklopu Natura 2000 ekološke mreže i kao takvo, mnoga Natura 2000 područja u Jadranu upravo se nalaze na toj listi zahvaljujući ovoj morskoj cvjetnici. Premda se na ovoj vrsti (i staništu) rade mnoga istraživanja u Mediteranu i mnogo se toga o njoj zna - Jadran malo za tim "kaska". Postojeće informacije o njenoj rasprostranjenosti...

Više

Udruge u doba korone

Koordinaciju za očuvanje digniteta udruga početkom travnja pokrenula je Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli iz Zagreba, kako bi upozorila da je pandemija koronavirusa kao i na čitavo društvo utjecala i na položaj udruga. Društvo 20000 milja također je jedna od udruga koja je dio ove kordinacije. Koordinacija za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj traži spas 26 tisuća radnih mjesta. U prvih 24 sata od osnivanja pristupilo joj je više od 150 udruga, a trenutno okuplja više od 200 nevladinih udruga. Udruge zapošljavaju i direktno rade s korisnicima, no one su izostavljene iz bilo kojeg programa pomoći, a najavljena su i rezanja iznosa za financiranje aktivnosti udruga. U isto vrijeme upravo su udruge te koje u doba krize pružaju usluge socijalne skrbi, brinu o nemoćnima, starima, osobama s invaliditetom, djeci, mladima, žrtvama nasilja i svima kojima sustav nema mogućnost pomoći. Iz tog razloga Koordinacija se obratila Vladi RH pismom s...

Više

Dolazi li nam novi „vanmediteranac“?

Invazivne vrste se gotovo svakodnevno pronalaze u Sredozemnom moru, a definiraju se kao vrste koje koloniziraju određeno stanište i pritom izazivaju veće ekološke, okolišne i ekonomske promjene. Ostali nazivi za invazivne vrste su: alohtona, egzotična i strana vrsta te se mogu čuti sve češće među lokalnim stanovništvom. Naravno, organizmi se mogu prirodno širiti, što može biti posljedica klimatskih promjena, ali često se događaju situacije kada čovjek uvelike direktno doprinosi promjeni morskog ekosustava.   Mnogi se pitaju koji je, zapravo, problem s uvođenjem nove vrste u neko stanište. Zar to ne povećava bioraznolikost nekog mjesta? Alohtone vrste dovedene u određeni ekosustav često naruše ravnotežu autohtonog „stanovništva“. Sjetimo se samo situacije sa zelenim algama roda Caulerpa. Opća panika nastala nakon saznanja da je alga gotovo neuništiva i da prekriva bentos pritom „ubijajući“ sve ispred sebe (ili, bolje reći - pod sobom) nije bila bezrazložna. Bentoski organizmi su masovno ugibali, a kaulerpu se...

Više

Može li izlov trpova ugroziti priobalni ekosustav Jadrana?

Trpovi – neobična skupina životinja koju većina nas poznaje pod nazivom „morski krastavci“. Premda neuglednog izgleda, njihova uloga u održavanje zdravlja morskog ekosustava je od iznimne važnosti. Ova često marginalizirana skupina životinja zatekla se u središtu zbivanja nedavnim dojavama, prijavama i člancima o velikom izlovu od 300 kg oko otoka Paga. Trpovi koji se komercijalno iskorištavaju, obitavaju najčešće na sedimentnim pjeskovitim dnima, između 10 i 30 metara dubine, gdje gutaju površinski sloj iz kojeg se hrane organskom tvari koja tamo ostaje raspadanjem i ugibanjem svih drugih organizama. Na taj način čiste i „prozračuju“ sediment te ih možemo smatrati „morskim gujavicama“. Bez njih, bakterijska razgradnja na morskom dnu bila bi mnogo veća, količina kisika bi bila mnogo niža, te bismo imali „mrtvo“ muljevito dno. Stoga trenutke uživanje u tirkizno-plavom moru dok nam je bijeli sitni pijesak pod nogama možemo zahvaliti brojnim trpovima, jer bez njih, kupali bismo se u mulju. Holothuria...

Više