Govoreći u klimatskim promjenama svi se slažu da je potrebno očuvati kopnene šume. No livade P. oceanica također pohranjuju značajne količine ugljika u svojim sedimentima, a pod velikim su negativnim utjecajem čovjeka što može dovesti do oslobađanja dodatnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu. Pored svih poznatih uloga koje ova vrsta biljke ima (proizvodnja kisika, stanište, zaštita plaža od erozije, biološka raznolikost), ovo je još jedna njena značajna uloga radi koje ju je potrebno bolje zaštititi.
Protekle dvije godine zasigurno će nam ostati obilježena našim prvim sudjelovanjem u projektu koji je sufinanciran od strane MedPAN-a, mreže menadžera zaštićenih područja čiji smo službeni partneri postali 2018. godine. Projekt pod nazivom „Development of guidelines for implementation of blue carbon in the MPA Telašćica Management Plan“ provodili smo kao partneri glavnom nositelju Javna ustanova Park prirode Telašćica, a uz nas, Društvo 20000 milja, partner je i Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu te su vanjski suradnici (mentori) stručnjaci iz Group of Aquatic Macrophyte Ecology (GAME; game-csic.com) koja je dio Spanish Council for Scientific Research (CSIC; csic.es).
Prva i izuzetno važna aktivnost projekta je bila početna radionica na kojoj smo imali čast ugostiti strane stručnjake dr. Miguel A. Mateo koji već više od 10 godina vodi i provodi slične projekte u drugim zemljama. Proveli smo nekoliko dana s njim i dr. Candelom Marcom, članicom njegovog tima, tijekom kojih su nas upoznali s metodologijom i načinima uzorkovanja i analize, kao i s putem monetizacije plavog ugljika na volonterskom tržištu , s demonstracijom in situ i seminarom koji se sastojao od tri predavanja:
Blue Carbon: Big numbers and fundamentals.
Blue Carbon: Field and Laboratory methods.
Blue Carbon: Path to monetization.
Predavanja su pokrila osnove o brojčanim vrijednostima plavog ugljika u ovakvim ekosustavima, osnove o plavom ugljiku te načinima njegovog istraživanja na terenu i laboratorijskih analiza uz osnove monetizacije plavog ugljika.
Zajedno, za i s predstavnicima drugih važnih dionika u zaštiti prirode u Hrvatskoj. Na radionici smo okupili razne predstavnike kojima su prezentirani rezultati projekta LIFE Blue Natura koji su sproveli naši mentori (Dr. Miguel A. Mateo i Dr. Candela Marco), ali i ideje i aktivnosti našeg projekta. Između setova predavanja i rasprava, razmijenili smo znanja i dugogodišnja iskustvo, proširili naše vidike djelovanja te primili izuzetno vrijedne savjete kako sprovesti terenski dio istraživanja koji nas smo iščekivali.
Terensko istraživanje koje je obuhvaćalo uzorkovanje sedimenta korerima i uzorkovanje biomase morske cvjetnice posidonije unutar veličine kvadrata definirane metodologijom provelo se u nekoliko uvala Parka prirode Telašćica.
Na terenu smo se susreli s mnogim preprekama koje smo uspješno rješili. Istraživanje plavog ugljika je kompleksno, a sve započinje s vrlo kompleksnim uzimanjem uzoraka. Za to uzorkovanje potrebno je nekoliko vrlo spretnih ronioca, povoljna i odgovarajuća lokacija, koreri koji se moraju zabiti do dubine sedimenta više od 1,5 metar uz pomoć velikog čekića (maca) te se isti vade van uz pomoć – automehaničarske dizalice!
Po završetku terenskih izlazaka uzorke je preuzelo Sveučilište u Zadru koje je u prostorijama svog laboratorija sprovelo daljnja analiziranja istih. Količina ugljika u sedimentu, količina ugljika u živoj posidoniji, izvor i datiranje ugljika – sve su to elementi koje je nužno saznati kako bi se ispravno upravljalo naseljima posidonije uzimajući u obzir njihovu ulogu kao ponor plavog ugljika – nešto što je u Hrvatskoj još uvijek velika nepoznanica.
Situacija s koronakrizom usporilo je aktivnosti projekta, no, nešto na čemu se cijelo vrijeme radilo je bila glavna aktivnost projekta, a to je – sastavljanje smjernica za implementaciju plavog ugljika u novi plan upravljanja Parka prirode Telašćica. Sudjelovali smo na nekoliko sastanaka i konzultacija koji su kroz nekoliko mjeseci rezultirali konačnim proizvodom koji je spreman za implementaciju čim se krene u reviziju trenutnog plana upravljanja Parkom.
Veća pažnja usmjerena na naselja posidonije kao važno stanište i njena dodatna vrijednost kao ponor plavog ugljika je nešto što svakako podupiremo i nadamo se kako će postati nešto što će i druga morska zaštićena područja uključiti u svoje planove upravljanja.
Ono što smatramo iznimno važnim u svakom projektu u kojem sudjelujemo je – edukacija – ne samo zaposlenika, članova i volontera koji sprovode aktivnosti projekta, već šire javnosti a posebice mladih i djece na kojima svijet ostaje. S tom mišlju proveli smo nekoliko edukativnih radionica lokalnim učenicima Osnovne škole Petar Lorini iz Sali. S njima smo se već družili kroz neke druge projekte pa smo s učenicima se lako prisjetili stvari koje smo ih već naučili o posidoniji, a kroz ove radionice im dali još jednu dodatnu perspektivu ove čudnovate morske biljke. Povezali smo kopnene livade s morskim livadama, kako su slične, a kako različite; pričali smo o čudnovatom ciklusu razmnožavanja posidonije svojim plutajućim plodovima nalik na masline te objasnili im pojam plavog ugljika i koliku on može imati važnu ulogu u nečemu što svi osjetimo – klimatske promjene. Uz ponešto priče morali smo pokazati i nešto praktično – tako su se učenici upoznali s našim istraživanjem i opremom koju koristimo te koje su kompleksnosti koje karakteriziraju podvodna istraživanja, a posebice istraživanja posidonije. Svakako smo se svi zajedno složili da je posidonija iznimno važna za sve nas te da ju trebamo nastaviti štiti i širiti znanje o njoj i njenim uslugama kako bi bilo što više njenih “ljubitelja” a što manje onih koji je se pribojavaju kao “ono tamno u moru u čemu se svašta skriva”.
Projekt je zaključen uspješno još jednom radionicom s dionicima plavog sektora i sektora zaštite prirode – ovaj put u online izdanju! Na radionici/konferenciji predstavljeni su svi rezultati projekta te konačne smjernice koje će se implementirati u plan upravljanja.
Projekt „Development of Guidelines for Implementation of Blue Carbon in the MPA Telašćica Management“ bio je sufinanciran od strane MedPAN organizacije (Network of Marine Protected Areas Managers in the Mediterranean).
Ovaj projekt provodio se u partnerstvu Javne ustanove Parka prirode Telašćica, koja je ujedno bila nositelj projekta, te partnera Društva 20000 milja i Sveučilišta u Zadru (Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu).
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Članovi Društva imaju bogato iskustvo u organiziranju i provođenju projekata, u stručnom i u organizacijskom smislu.
2024 © Društvo istraživača mora 20000 milja. Sva prava pridržana.
